Sudeći prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), na sjeveru Crne Gore se živi skoro istim standardom kao i u Podgorici jer je razlika u zvaničnim prosječnim platama par desetina eura, ali i mnogo bolje nego u Ulcinju koji zvanično ima najmanju prosječnu platu. Tako je prema zvaničnim podacima u julu prosječna plata u Podgorici iznosila 535 eura, a u gradovima na sjeveru se kreće oko 500. Iz Monstata tvrde da je u Pljevljima prosječna zarada 529 eura, dok je u Rožajama značajno niža i iznosi 461 euro.

Možda je jedan od najkarakterističnijih primjera Mojkovac u kojem su zaposleni građani u prosjeku u julu zarađivali 518 eura, a u Bijelom Polju 439. Za ovu razliku mogli bi reći i da je drastična i upitno je koliko je realna, jer u ta dva grada teško da ćete sresti lice koje zarađuje više od 300 eura, osim ako nije na nekoj funkciji.

Primjera radi, u pojedinim prodavnicama u Mojkovcu i Bijelom Polju radnici primaju od 120 do 150 eura, a u restoranima od 200 do 300 eura. Pritom ti zaposleni nemaju slobodne dane ili imaju dva dana mjesečno, iako Zakon o radu propisuje da radnik mora odmarati 48 sati nedjeljno.

Najniža plata na sjeveru je za 114 eura niža od one u Podgorici, i primaju je zaposleni u Petnjici, u pitanju je iznos od 421 euro. Berancima je prosječna plata, a ko vjerujete Monstatu 453 eura, Kolašincima 503, Andrijevčanima 435, Plavljanima 498, dok je za euro niža zarada zaposlenih u Plužinama i iznosi 497 eura. U Šavniku je prosječna plata 424 eura, a na Žabljaku 508, tvrde iz Monstata.

Najveću platu u državi primaju zaposleni u Tivtu i to 647 eura, dok na drugoj strani najnižu zaradu imaju građani Ulcinja – svega 398 eura. Kotoranima je prosječna plata 537 eura, a zaposlenima u Herceg Novom 428. U Budvi je prosječna zarada zvanično 536 eura, u Baru 516, a u kontinentalnim gradovima poput Nikšića 472, u Danilovgradu 443, a na Cetinju 489 eura.

U Alternativi Crna Gora kažu da je jedan trgovinski lanac ovog ljeta angažovao maloljetna lica kao radnike, da bi nadoknadili nedostatak radnika angažovali su srednjoškolce uz saglasnost njihovih roditelja.

– Ti srednjoškolci radili su po osam sati svakog dana, većina nije imala nijedan slobodan dan u sezoni. Prosječna zarada srednjoškolaca je bila kao i redovnih radnika – 270 eura. Čim je sezona prošla svi su otpušteni. Ono što čudi Alternativu je to da su roditelji potpisali saglasnost da im djeca rade u robovskim uslovima! Iznenađeni smo prvo tom činjenicom, pa tek onda činjenicom da toj djeci nijesu ispoštovani slobodni dani koje im garantuje zakon – navode u Alternativi, koja veoma često istupa u zaštitu prava zaposlenih o pitanjima na koja se ne oglašavaju čak ni sindikati.

Konsultantska kuća „Fideliti” nedavno je uradila analizu koja je pokazala da je Crna Gora je bliža Evropskoj uniji (EU) po cijenama nego po stepenu razvoja, te da to pokazuje i zvanična statistika.

– Često nas iz raznih katodno-komunikacionih cijevi bombarduju objavama da samo što nijesmo dostigli standard EU. Sve trčimo, ali nešto negdje zapinje. Zato smo nevoljno odlučili da uporedimo dva podatka koji valjda puno govore o nečemu što se zove životni standard: BDP po glavi stanovnika i prosječni nivo cijena u Crnoj Gori u odnosu na prosječne vrijednosti u EU. Od 2006. do 2018. godine, prosječni nivo cijena u Crnoj Gori je bio veći od BDP-a po glavi stanovnika. To znači da smo Evropi bliži po cijenama nego po stepenu razvoja, makar mjereći po zvaničnoj statistici – konstatovano je u analizi.

M.S.

---

Lider sa zaostatkom u razvoju
Prosječna zarada u Crnoj Gori iznosi na godišnjem nivou oko 510 eura. Ipak, radnicima u našoj državi plate rastu mnogo sporije nego u regionu iako smo navodno lideri u svemu, pa i ekonomskom prosperitetu.

Prema zvaničnim podacima statističkih zavoda susjednih država, plate u Hrvatskoj su u poslednje četiri godine prosječno u neto iznosu porasle sa 753 na 877 eura, u Sloveniji sa 1.013 na 1.113 eura, u Srbiji sa 376 na 469 eura, a u Makedoniji sa 360 na 408 eura. U Bosni i Hercegovini na nivou federacije zarada je povećana sa 423 na 479, a u Republici Srpskoj sa 424 na 464 eura. U Crnoj Gori je zarada od 2015. porasla u prosjeku za 36 eura.